Otpočeo projekat „I jedan je mnogo“

Udruženje priređivača igara na sreću SPIS započelo je realizaciju svog prvog društveno odgovornog projekta „I jedan je mnogo“, usmerenog na prevenciju bolesti zavisnosti i bezbednost na internetu među mladima. Edukacije su već počele u sportskim klubovima u Beogradu, gde tinejdžeri kroz razgovor sa stručnjacima imaju priliku da bolje razumeju rizična ponašanja i značaj odgovornog donošenja odluka.

Projekat se realizuje u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj ulici, čime je obezbeđena snažna stručna osnova i direktna veza sa praksom. Mladi se kroz predavanja eksperata iz ove institucije upoznaju sa načinima prepoznavanja potencijalnih problema, kao i važnosti postavljanja ličnih granica i pravovremenog reagovanja.

Poseban fokus stavljen je na digitalno okruženje, koje je sastavni deo svakodnevice mladih. U tom segmentu značajnu ulogu ima Katarina Jonev, edukatorka za bezbednost dece na internetu, koja kroz praktične primere i iskustvo ukazuje na izazove savremenog doba.

„Naša deca odrastaju u digitalnom svetu koji im donosi brojne mogućnosti, ali i rizike kojih često nisu svesna. Važno je da nauče kako da prepoznaju opasnosti, postavljaju granice i znaju kome mogu da se obrate za pomoć. Ovo nije odgovornost jedne osobe ili institucije, već svih nas“, istakla je Katarina Jonev.

Ambasador projekta, proslavljeni košarkaš Igor Rakočević, takođe učestvuje u edukacijama, gde sa mladima deli lična iskustva i ukazuje na značaj discipline, posvećenosti i pravilnih izbora u ključnim životnim fazama.

Zaštita mladih u fokusu

Direktorka SPIS-a Nevena Marković ocenila je da projekat „I jedan je mnogo“ predstavlja važan korak u izgradnji dugoročnog i sistemskog pristupa prevenciji.

„Pokretanjem ovog projekta želimo da otvorimo prostor za kontinuiranu edukaciju i dijalog sa mladima. Verujemo da je znanje najbolja prevencija i da samo zajedničkim delovanjem možemo doprineti stvaranju sigurnijeg okruženja u kojem mladi donose odgovorne odluke“, poručila je Nevena Marković.

Pokretanjem projekta „I jedan je mnogo“ SPIS jasno postavlja društvenu odgovornost kao jedan od ključnih stubova svog delovanja, sa fokusom na zaštiti mladih i unapređenje svesti o rizicima u savremenom okruženju.

Sigurnost zavisi od tebe – kako da zaštitiš svoje podatke u digitalnom okruženju

U digitalnom svetu u kom svakodnevno ostavljamo osetljive podatke, sigurnost zaista zavisi od nas. Prevare preko interneta već dugo nisu retkost, sajber-kriminalci sve su kreativniji u iznalaženju načina da lakoverne liše novca sa računa, a neopreznima čak ukradu identitet ili počine drugu značajnu štetu. Zato je nužno da znamo kako da se zaštitimo.

Pod okriljem industrije igara na sreću takav rizik ide ruku pod ruku s nelegalnim priređivačima i drugim sumnjivim platformama, koji se često predstavljaju kao pouzdani pružaoci usluga iako ne posluju u skladu sa zakonima i vešto izbegavaju nadzor nadležnih institucija. Zbog toga je prvi korak ka sigurnosti uvek provera da li je operater registrovan i poseduje li važeću licencu. Igranje isključivo kod legalnih priređivača znači da su naši podaci, uplate i isplate zaštićeni i da postoji institucionalna kontrola poslovanja.

Pretnje u sajber-prostoru

Ako se pak nađemo u sumnjivoj situaciji ili na nepoverljivom terenu u digitalnom prostoru, dobro je da znamo kakve sve pretnje tamo vrebaju da bismo mogli da ih prepoznamo, a potom i izbegnemo. Jedna od najčešćih je takozvani Account Takeover, odnosno ATO napad. Reč je o situaciji u kojoj napadač neovlašćeno preuzima kontrolu nad korisničkim nalogom, sa ciljem krađe novca, ličnih podataka ili daljih prevara. Napadi često počinju sistematskim prikupljanjem podataka sa javnih profila na društvenim mrežama, koji napadačima pružaju dovoljno informacija za socijalni inženjering.

ATO se najčešće sprovodi kroz credential stuffing, kada se već ukradene kombinacije korisničkih imena i lozinki automatski isprobavaju na različitim sajtovima, zatim brute-force metodom pogađanja lozinke, fišing porukama kojima se korisnik navodi da sam preda podatke, kao i instaliranjem malvera koji prati aktivnosti i prikuplja pristupne informacije. Upravo zato treba da koristimo drugačije i složene lozinke na različitim mestima i da redovno ažuriramo sistem.

Fišing napadi su posebno rasprostranjeni jer se oslanjaju na ljudsku nepažnju. Prepoznaju se po sumnjivim adresama pošiljaoca ili brojevima telefona, lažnim ili modifikovanim domenima, neobičnim linkovima i neočekivanim prilozima, pravopisnim greškama, hitnim zahtevima za verifikaciju i opštim, nepersonalizovanim pozdravima. Česte su i ponude koje deluju predobro da bi bile istinite. Najsigurniji način provere jeste da zvanični domen kompanije potražimo u internet pretraživaču, umesto da kliknemo na link iz poruke.

Šta ako si kliknuo

Ukoliko smo već kliknuli na sumnjiv link ili ostavili podatke, važno je da reagujemo brzo. Potrebno je da kontaktiramo sa IT sektorom ako koristimo službeni uređaj, obavestimo banku ukoliko su kompromitovani finansijski podaci, promenimo lozinke, odvojimo uređaj sa mreže, pokrenemo „full scan“ u antivirusnom softveru i proverimo aktivnosti na nalozima. Poruku ne treba brisati jer može da posluži kao dokaz.

Posebnu pažnju zaslužuju lozinke. Jaka šifra podrazumeva najmanje dvanaest znakova, kombinaciju slova, brojeva i simbola, znatnu razliku u odnosu na prethodne lozinke i izbegavanje lako predvidivih termina i fraza. Šifru ne treba deliti, slati putem nesigurnih kanala niti zapisivati na vidljivim mestima. Preporučuje se korišćenje različitih lozinki za svaki nalog, upravljača šiframa (Password Manager) i višestruke potvrde identiteta, kao i redovna provera da li je nalog kompromitovan.

Jednako je važno znati koje podatke smemo, a koje nikada ne smemo da delimo. Opšti podaci, interesovanja ili profesionalne informacije mogu da se objavljuju selektivno i na proverenim platformama. Nasuprot tome, finansijski podaci, lozinke, jednokratni kodovi, identifikacioni brojevi, adresa stanovanja, podaci o deci i poslovne poverljive informacije nikada ne bi smeli da budu javno dostupni. Određene podatke, poput kopije lične karte ili broja računa, treba deliti samo kada je neophodno i uz dodatnu proveru.

Iako su savremene digitalne pretnje veoma podmukle i sofisticirane, osnovna linija odbrane ostaje lična odgovornost. Pažljivo rukuj svojim podacima, proveravaj pre nego što klikneš i biraj legalne platforme. Sigurnost zavisi od tebe.